I S T O R I J S K I  A R H I V

 K I K I N D A

Istorijat Publikacije Izlozbe Fondovi i Zbirke Pitanja i kontakt Kurija
 

Istorijski arhiv u Kikindi osnovan je 7.11.1946. g. odlukom Gradskog narodnog odbora,a na osnovu akta Iz-vrsnog odbora APV-odeljenja za prosvetu-br.16800 od 2.11. 1946.g.Tada osnovano,tzv.”Arhivsko podrucje br.5” svoju delatnost nije obavljalo kao samostalna ustanova, vec kao posebno odeljenje u sastavu Muzeja u Kikindi, ciji je upravnik,u isto vreme,vrsio i duznost upravni-ka Arhiva. 


Nakon desetak godina,resenjem Gradskog narodnog odbora u Kikindi,br.9858 od 25.12.1954. godi-ne,Arhiv se odvaja od Muzeja i od 1.1.1955. godine delat-nost obavlja kao samostalna ustanova pod imenom Grad-ska drzavna arhiva.Pritom zadrzava postojecu kompe-tenciju i postojecu teritorijalnu nadleznost,koja se, inace,nije menjala od osnivanja do danas i odnosi se na podrucje severnog  Banata,tacnije na teritorije danas-njih opstina Kikinda,Coka i Novi Knezevac.Sledece, 1956.g. Arhiv dobija prvi Statut i novi naziv-Drzavni istorijski arhiv.Nakon 12 godina, tj.1967. ustanova po-novo menja ime,ovoga puta u Istorijski arhiv.Krajem 1974.g.u okviru procesa raznih integracija u privredi i neprivredi,u Kikindi je pokrenuta incijativa da se sve tadasnje ustanove iz oblasti kulture integrisu u jednu radnu organizaciju.Tako se,pocev od 1.1. 1975.g. Istorij-ski arhiv, Narodni muzej, Gradska biblioteka “J. Popo-vic” i Kulturni centar spajaju u jednu “organizaciju ud-ruzenog rada” koja dobija naziv Centar za kulturu. Ar-hiv postaje Poslovna jedinica Centra za kulturu, gubi status pravnog lica, ali  strucnu delatnost na zastiti i obradi registraturskog materijala i arhivske gradje obavlja i dalje nepromenjeno. Ovakav pravni status usta-nova zadrzava narednih 15 godina.Centar za kulturu se gasi 31.12.1990.godine,a Poslovna jedinica Istorijski arhiv ponovo postaje samostalna ustanova iz oblasti kulture,odnosno zastite kulturnih dobara i posluje od 1.1.1992.godine pod nazivom Istorijski arhiv.

U proteklih 50 godina,Arhiv nije cesto menjao samo pravni status i naziv,vec i svoj radni i smestajni pros-tor.Sa radom se pocelo u stambenoj kuci u Ul.m.Tita,br. 97,u kojoj je stanovao i prvi sluzbenik Arhiva,Ivan Horvatov.Tu je bila smestena prikupljena gradja,a njeno sredjivanje i obrada obavljala se,takodje,u stambenoj ku-ci u Ul.m.Tita,br.128,u kojoj je stanovao prvi zajednicki upravnik Muzeja i Arhiva,Luka Nadlacki.Pocetkom 1953.g. ustanova se seli u zgradu magistrata bivseg Ve-likokikindskog privilegovanog distrikta,da bi nakon nepune dve godine taj  prostor morao da bude ustupljen novoustanovljenom Okruznom sudu u Kikindi,a Arhiv preseljen u prizemnu zgradu u Ul.S.Miletica br.1. Na-kon 9 godina,znaci 1963.g.sledi nova selidba,odnosno povratak u zgradu Distrikta u kojoj se i danas nalaze depoi i radne prostorije Arhiva.Ove ceste selidbe u prvim godinama rada nepovoljno su se odrazile na fi-zicko stanje arhivske gradje i nivo njene sredjenosti.

    

 



U prvim godinama rada u Arhivu nije bilo stalno zaposlenih radnika.Upravnik Muzeja vrsio je i duz-nost  upravnika Arhiva,a nesto kasnije zaposljava se i jedan sluzbenik.Pedesetih godina u Arhivu radi ne-koliko penzionera kao stalni honorarni radnici sa radnim vremenom od 4 sata dnevno.To su bili iskusni sluzbenici ili prosvetni radnici koji su dobro pozna-vali madjarski i nemacki jezik.Mada nisu imali strucno arhivisticko obrazovanje,oni su svojim radom na pocet-nom  prikupljanju,sistematizovanju i obradi gradje pos-tavili temelj danasnjoj ustanovi.Kasnije,polovinom sezdesetih godina,postepeno pristize strucni kadar sa odgovarajucom kvalifikacijom i polozenim struc-nim  arhivistickim ispitom.Danas u Arhivu radi 10 radnika,od kojih 3 sa visokom str.spremom,5 sa srednjom i dva nekvalifikovana radnika.Poslovi knjigovodstve-nog radnika i poslovi domara zgrade zajednicki se orga-nizuju i obavljaju sa Bibliotekom i Muzejem u Kikindi. U proteklih 53 godine u Istorijskom arhivu u Kikindi radili su sledeci radnici:

UPRAVNICI I DIREKTORI - Luka Nadlacki, Teodor Kokanov, Keseg Jozef, Konstantin Sekulic, Mi-los Paovic

STRUCNI RADNICI - Ivan Horvatov, Djordje Hil-denstab, Olga Lakovic, Milorad Adamovic, Petar Mar-kovic, Vladimir Gligorin, Lazar Uveric, Ferenc Cit-ler, Olga Prodanovic, Balog Jozef, Rebel Irena, Barat Andras, Cermak Josip, Danka Sargin, Judit Karaxin, Lina Secerov, Gordana Miladinov, Milan Labus, Nada Latinovic, Dusan Ilijasev, Marinko Belos, Eva Ter-hes Telecki, Slobodan Stanic.

ADMINISRATIVNI I POMOCNI RADNICI

Masa Raskov, Jela Ureka, Milica Nadlacki, Vida Paj-tin, Svetozar Mihajlovic, Ilinka ]urcin, LJubinka Gavrilov, Ilinka Lukacev, Galcik Rozalija, Kosana Ple-mic

Napomena: Imena sada zaposlenih radnika su podvu-cena.

Arhiv u Kikindi trenutno obavlja spoljnu zastitu u 304 evidentirane registrature sa preko 14000 duznih metara gradje u tri opstine - Kikinda, Coka i Novi Kne-zevac.Pored obilazaka registratura i vodjenja propisa-nih postupaka i evidencija,poslednjih godina se preuzi-ma u proseku oko 50 duznih metara arhivske gradje go-disnje.U Arhivu je smesteno 1600 metara gradje,a ukup-na povrsina depoa iznosi 492 m2 i oni su opremljeni sa preko 2000 m. polica,uz napomenu da sve police nisu od propisanog materijala(metala) niti su odgovarajuce vi-sine(ima ih i preko 5 m).Prostor za smestaj je uglav-nom dobar,ali ustanova ne raspolaze posebnom opre-mom za tehnicku zastitu arhivske gradje.







Gradja koja se nalazi u Arhivu razvrstana je u 345 fondova i 6 zbirki po sledecim kategorijama:
1. Organi vlasti i organi uprave-71 f. 
2. Pravosudni organi-20 f. 
3. Prosveta,nauka i kultura-52 f. 
4. Socijalne i zdrav-stvene ustanove -14 f. 5. Finansije-4 f. 
6. Privreda -139 f. 
7. Vojska -3 f. 
8. Gradja nastala kao rezultat rada  oku-patora u 1. i 2. Svetskom ratu-6 f. 
9. DPO, udruzenja, drustva-30 f. 
10. Verske organizacije-4 f. 
11. Licni i porodicni fondovi-2 f. 
12. Zbirke-6. Vremenski raspon ove gradje je od 1747-1998.g. i kad se imaju u vidu pocetne godine vremenskog raspona pojedinih fondova, onda se 4 f. mogu svrstati u 18.vek,40 f. u 19.vek i 213 f. u prvu polovinu 20.veka.Od najstarijih i najvrednijih do-kumenata treba istaci dve carske povelje iz 1774.g. Jednom se ustanovljuje Velikokikindski privilegovani distrikt i utvdjuju njegove nadleznosti,dok  druga re-gulise ekonomsko-pravni status ondasnje Kikinde. Nekoliko najznacajnijih fondova sadrze gradju nastalu administrativno upravnim funkcionisanjem distrikta (okruga) i organa uprave grada Kikinde u 18. i 19.v. 


Distrikt je, inace,u periodu od 100 godina(1774-1876) obuh-vatao danasnja mesta Kikindu, Srpski Krstur, Novi Knezevac, Mokrin, Basaid, Kumane, Melence, Novi Be-cej i Taras. Arhivska gradja nastala do 1918.g.uglavnom je na madjarskom i nemackom jeziku,redje je na srpskom i latinskom,dok je gradja nastala posle 1918. uglavnom na srpskom jeziku,izuzimajuci nastalu u periodu 1941-1945. koja je na nemackom jeziku. Dvanaest arhivskih fondova sa ukupno 175 metara gradje ima status kulturnog dobra od izuzetnog znacaja, a 24 fonda su kategorizovana kao kulturna dobra od velikog znacaja. Gotovo svi fondovi ovog Arhiva tehnicki su sredjeni,za njih su uradjeni sumarni inventari,a jedan broj sa gradjom iz 17. i 18.veka, je i analiticki obradjen, ili se obradjuje. Uradjen je i izdat “Vodic kroz arhivsku gradju”. Gradja iz mladjeg perioda koristi se u upravno-pravne svrhe,dok je starija gradja,pre svega, predmet interesovanja istrazivaca.

Arhivska biblioteka sadrzi oko 2000 knjiga i raz-nih publikacija iz oblasti zavicajne,regionalne,nacio-nalne i opste istorije,umetnosti,kulture i sl.U njoj se nalaze i retka i znacajna enciklopedijska izdanja i rec-nici iz 19. i sa pocetka 20.veka.Biblioteka,takodje ras-polaze zbirkom novina(preko 4500 komada i preko 150 naslova) koje su izlazile u periodu od sedamdesetih go-dina proslog veka do danas u Kikindi i okolini.

Pored ucesca u skoro svim javnim i kulturnim zbivanjima cija je svrha upoznavanje i razmatranje istorijskih tokova i desavanja u regionu,Arhiv je izdao i znatan broj knjiga i publikacija iz oblasti zavicajne istoriografije. Ova izdanja, kao i zanimljiva kolekcija zasada neobjavljenih rukopisa,obuhvataju ci-tav vremenski raspon postojece arhivske gradje i dragocen su prilog razumevanju i proucavanju istorije severnog Banata.

Trg srpskih dobrovoljaca 21, Tel / faks 0230 / 22-187
kiarhiv@kiarhiv.org.yu